utorak, 29 jul 2014
Trenutno ovde: Home O klubu Istorijat kluba
Baner
Istorijat kluba

Prijedor se nalazi u središnjem dijelu Bosanske Krajine, na obalama rijeke Sane, udaljen 45 km sjeverozapadno od Banja Luke. Dva kilometra sjeveroistično od grada prelazi postepeno u gorski lanac Kozaru, čuvenu iz svih narodnih buna iz doba turske vlasti, kao i II Svjetskog rata.
Prvi put se spominje za vrijeme bečkog rata (1683-1699 god.) u ratnim izvještajima grofa Adama Baćanija.

Danas je drugi grad po veličini u Republici Srpskoj, privredni i kulturni centar regije, od oko 200 hiljada stanovnika.

Počeci teniskog sporta datiraju od 1914. godine, a 1932. godine dr Mladen Stojanović osniva teniski klub, koji postaje jedan od najstarijih u bivšoj Jugoslaviji. Klub danas nosi ime svog osnivača, legendarnog komandanta kozarskih partizana, crvenog doktora, za koga je Gustav Krklec rekao: “Mladen je čovjek kakvi će ljudi tek biti.”

U 2002.godini Tenis klub "Dr Mladen Stojanović" iz Prijedora obilježava vrijedan jubilej : 70 godina od osnivanja kluba. Za "bijeli sport" ovo je izuzetno rijedak jubilej. U svojoj dugoj istoriji klub je predstavljao vrlo značajnu "gradsku" instituciju, a često je imao ulogu ambasadora Prijedora širom svijeta. A počelo je davno. Začeci teniskog sporta u Prijedoru datiraju od 1914.godine, kada je grupa austrijskih oficira počela da igra tenis. Njima su se priključili mladi Prijedorčani sinovi i kćeri imućnijih trgovaca i činovnika, me|u kojima su bili: Ivan K. Ostojić, Sveto Radetić, Ruta Seidman, Danka Vukić i Stevo Mitrinović. Po završetku I svjetskog rata, sve do 1927.godine, tenis se nije igrao. Te godine se sa školovanja u Beču vratio Sveto Radetić, te, zajedno sa svojim vršnjacima, izgradio tenisko igralište. Prvoj generaciji prijedorskih tenisera pripadali su i: Anka Ostojić, Stevo Vukić, Vlado i Mica Tombolani, Veljko Stojanović-Holivud, Joza i Braco Kabiljo, Milutin Radetić, Duško Četić, Marija Četić, Božo Čupović, Mira Radetić, Mirjana Kernc, Dragojla Milošević i Blanka Mevorah.

U Prijedor se sa školovanja u Zagrebu i Beču vratio dr Mladen Stojanović. Sa velikim entuzijazmom dr Mladen je dao novi impuls teniskom sportu. Organizaciono ga sre|uje, uveo je svakodnevne treninge i započeo prva takmičenja sa ekipama iz Banja Luke, Bihaća i Bos.Novog. I konačno 1932. godine osnovao "Tenis sekciju Prijedor".

Prva generacija tenisera dala je častan doprinos, u svakom pogledu, razvoju svoga grada. Pa tako i u borbi protiv fašističke okupacije. Pored legendarnog komandanta kozarskih partizana dr Mladena Stojanovića iz redova Tenis kluba u NOB-u učestvovali su Vlado i Mica Tombolani, Stevo Vukić, Drenka Mitrinović, Veljko Stojanović-Holivud i Blanka Mevorah. 

Po zavrsetku Il svjetskog rata u Prijedor se vratio Veljko Stojanović-Holivud. On je okupio prijedorske srednjoškolce i uz pomoc Fabrike celuloze obnovio teniski sport. O tom vremenu, jedan od učenika čuvene prijedorske gimnazije Jovan-Điđo Spremo, u svom sjećanju u ediciji "Prijedorska gimnazija 1921- 1981" piše : "Sjećate li se i kolektivnog odlaska na Šalatu na tenis meč Jugoslavija-Italija? Oduševljeni Punčecom, Mitićem i Paladom, koji smlaviše Italijane sa 4 : 1, prijedorski gimnazijalci obnoviše u gradu na Sani bijeli sport. Od rekvizita imali smo samo par oguljenih loptica, umjesto mreža razapesmo konopac na starom tenis-igralištu, a Ivan Kobau u stolarskoj radnji svog oca napravi prve poslijeratne tenis-rekete, razumljivo drvene.

Tek povratkom Bore Bogovića iz izbjeglištva u Beogradu, ovaj najduhovitiji gimnazijalac moje generacije, donese i prvi pravi teniski reket, čuvene marke "Slezinger". Kobau razgleda to tehničko čudo i napravi svoju varijantu Šlezingera: drveni ram iste dimenzije, slično i lakiran, ali neravnopravne mrežice, doduše ispletene od najboljeg kanapa, čak navoštenog, ali ne jednako tvrdog kao kod Šlezingera. Pa ipak, kako reče Njegoš: "AI u ruke Mandušića Vuka - biće svaka puška ubojita", i u rukama Bogovića, Ratka, Kobaua ili pomenutog Điđe, Kobauov reket protiv nekog bezveznjakovića i sa Šlezingerom, pobje|ivao je najčešće sa 6 : 0 ili 6 : 1. Sjećate li se, stari gimnazijalci, prvog teniskog trenera-volontera Veljka "Holivuda"? Sjećate li se izgradnje novog igrališta i sa njim nove i uspješnije generacije Acike i Kalembera, koji vinuše poslijeratni prijedorski tenis do republičkih visina?“

Iz godine u godinu teniski sport sve se više razvijao. On je prestao da bude sport i razonoda jednog povlaštenog kruga Ijudi. Nicali su novi mladi talenti koji su uspješno reprezentovali prijedorski tenis na republičkim i saveznim takmičenjima, ali i svoj grad. Me|u brojnim šampionima, pored pomenutih treba posebno istaći Radmila Kondića, Slavka Perhoča, Slavka Čačića, Zlatka Gavranovića, Adnana Biščevića, Zorana Obradovića, Unina Ejupovića, Marija Matanovića, Mirona Jakupovića, Sanela Sedića, Dejana Cvijića, Stašu Dodoša, Borisa Babića, Luku Čulića, Uglješu Ostojića, Veru Kovačević, Helenu Čačić, Medinu Hušić, Nadu Obradović, Maju Mešanović, Dijanu Stanić i Ninu Vokić.

Mnogi od njih, zajedno sa Fadilom Šerićem, Mirkom \ukelićem, Žikom Šarabajićem, Svetozarom Žeravicom, Enesom Ejupovićem i drugima, rade i danas kao izuzetno uspješni teniski treneri širom svijeta.

Od 1966.godine, na inicijativu sportskog radnika Ante Bogdanovića, Klub dobija ime svoga osnivaća, legendarnog dr Mladena Stojanovića, a od 1967.godine tradicionalno se održava memorijalni turnir posvećen dr Mladenu Stojanoviću.

Brojni su sportski i društveni uspjesi i priznanja koja je Klub dobio. A sve to pod rukovodstvom neumornih zaljubljenika u tenis. Pored spomenutih: Svete Radetića, dr Mladena Stojanovića, Veljka Stojanovića-Holivuda i Aleksandra Bojka, uz veliko "hvala" spominjemo i dosadašnje predsjednike Kluba: Duška Banovića, Nedžada Šerića, Antu Bogdanovića, dr Slobodana Balabana, Nenada Marjanovića, Radomira Obradovića, Draška Dodoša, Seada Bešića, Božidara Babića, Milu Kovačevića, dr Milu Radetića, Gorana Zmijanjca, Milana Kneževića i Duška Miloicu.

U dugoj istoriji Kluba sve akcije i ideje su bile nesebično podržavane od vječitih pokrovitelja, počev od Duška Četića i Fabrike keksa, Marjana Potočnjaka i Fabrike celuloze, te Opštine Prijedor, kao i brojnih drugih sponzora i donatora, koji, uz milione dobrovoljnih akcijaških sati članova kluba, učiniše da tenis u Prijedoru opstane i ostane. Ovom prilikom svima se zahvaljujemo.
Jedna epoha je iza nas. Tenis ulazi u novi period, u kome se već dešavaju korjenite društvene promjene. Za tenis to znači prelazak iz perioda volonterskog rada i amaterizma, ka modernom, profesionalnom klubu, koji će našem gradu donjeti nova zadovoljstva, evropska i svjetska takmičenja, ali se u jednom neće promjeniti: ostaće i dalje ambasador svoga grada.

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.